ŽIVOTOPIS:
Rođen 1969. godine u Splitu. Diplomirao slikarstvo na Akademiji
likovnih umjetnosti u Zagrebu
u klasi profesora Vasilija Jordana 1992. godine. Uz slikarstvo,
bavi se i objektima, ambijentima i akcijama. Član je Hrvatske
Zajednice samostalnih umjetnika, Udruge likovnih umjetnika
iz Splita i Zagreba, te još nekoliko neovisnih udruga.
KONTAKT:
Mobitel: 091 6226
e-mail: pagar@net.hr
Inspiracije:
problematika općenito
Tehnike ili mediji
izražavanja:
klasične štafelajne tehnike, digitalni mediji, instalacije,
akcije
Motivi:
vidljivi svijet
GOD BLESS THE
INTERNET, SPLIT 2005
Vanja Pagar
Sveti otac Ivan Pavao II prije nekoliko
dana (2005) blagoslovio je internet, proglasivši ga božjim
darom u pomoći kod evangelizacije.
Činjenica da Papa internet smatra važnim sredstvom u priopćavanju
crkvenog misionarskog poslanja potaknula me je na akciju pod
nazivom God Bless the Internet.
Funkcija katedralnog zvonika Sv. Dujma, nekadašnjeg simbola
ekonomske moći, te prije svega visinske kote po kojoj se izdaleka
prepoznavao kršćanski ustroj dotičnog kraja, u današnjem kontekstu
postaje gotovo suvišna. U ovom slučaju, zvonik katedrale postaje
lansirna rampa pri činu igre bacanja papirnatih aviona načinjenih
od listova Biblije skinutih sa interneta.
Čin bacanja aviončića i uživanje u promatranju njihovog leta
kreira sliku ležerne i opuštene zabave u užurbanom gradu,
sugerira se potreba za bezbrižnošću, upućuje se kritika koliko
suvremenom nehumanom konzumerizmu toliko i prekrutom crkvenom
pristupu religioznosti.
ANĐELKO ILI RUČAK
U PARKU, RIJEKA 2004
Nela Valerjev, Anđelko ili ručak u parku, Novi list 2004
Meni je ovdje perfektno udobno rekao je
protežući se na kamenu, uz ispriku gostima što se nije presvukao,
iako je to planirao još prije mjesec dana ali mu je netko
iz parka ukrao rezervnu odjeću.
Pagar je druženje s Anđelkom zamislio kao akciju ritualne
socijalizacije, ali ne radi pokušaja Anđelkovog podruštvljenja,
jer je on u društvo potpuno ukopljen.
Namjera mi je društvo uputiti na sebe sama uz pomoć čovjeka
koji grad vidi i živi iz potpuno drugačije perspektive.
Mislim da od Anđelka možemo puno naučiti, jer on se bavi esencijalnim
pitanjima: hraniti se, piti, slušati. On nije poput nas ostalih
inficiran medijskim porukama, političkim pamfletima i drugim
civilizacijskim zagađenjima.
On je čovjek koji vidi bez ikakvih filtera. Stavljajući ga
u prvi plan, želim da mene i ljude zainteresirane za tu vrstu
spoznaje nauči gledanju na stvarnost koja nije iskrivljena
ili zamućena.
CAVE CANEM, SPLIT 2004
Vanja Pagar
Slika brda Marjana sa velikim natpisom TITO
na padini okrenutoj gradu, nisko na noćnom nebu. Nekadašnji
socrealistički pamflet jednostavno i efikasno je prisvojio
dio krajobraza i pretvorio ga u veliku oglasnu površinu, reklo
bi se zapišao je teritorij grada i tako ga prisvojio. Označio
ga je simbolom i betonirao temelje za ideološku nadgradnju.
Skinut je tiho na prijelazu iz jedne u drugu društvenu epohu,
a nakon toga neko vrijeme tu je svijetlio ogroman treperavi
križ, trajao godinu, dvije, a onda je i on nestao.
Tražim pa umećem pojmove koje mogu imati sličnu težinu kao
originalni natpis, projiciram različite fotomontirane imenice
u istom prizoru Marjana. Isticanjem ovih parafraza u ovako
idealnim marketinškim uvjetima, zamišljam jednu situaciju
pri kojoj svjedočimo uzdizanju a time i propitivanju nekih
manje ili više prihvatljivih parola. Ovu arhetipsku reklamnu
sliku vidimo tek kao dio krajolika, ali zapravo su istaknute
riječi te koje mijenjaju naš odnos prema stvarnosti.
Merien Jelača, Cave Canem, Slobodna
Dalmacija 2004:
Posjetitelj ovim projektom dobiva mogućnost
preispitati težinu i opću prihvaćenost izvjesnih pojmova,
pa i vlastiti odnos prema njima.
Vlastito promišljanje dao je i Zlatan Dumanić, kapetan i slobodni
umjetnik, koji se osvrnuo na Pagarovu izložbu, posebice na
natpis Dijete.
U promišljenom sustavu obrnutog marksizma, koji prodaje sve
i svašta, od otoka do ljudskog materijala iz rodilišta, u
kriminalu, zadržava se nešto od toga u reprezentaciji. Danas
kad umišljene Splićanke prodaju tijela za četvrtinu vrijednosti
talijanskih cipela i jednim polurodilištem, marjanski natpis
Dijete bio bi reprezentativni portret, umjetničko djelo -
smatra Dumanić.
VRT, SPLIT 2004
Vanja Pagar
Izložba artist now koju je koncepcijski
osmislila Dragica Čakić, a trebala je prikazati presjek aktualnih
razmišljanja na polju suvremene umjetnosti po izričaju različitih
autora, bila je prilika da se kritički osvrnem na zadanu
stvarnost i istovremeno komuniciram sa kolegama u prostoru
kojeg osjećam kao da mu pripadam.
Za mene provokativan koncept izložbe kojemu je namjera bila
preispitati unutrašnju postavljenost pojedinca u odnosu na
općeprihvaćenu stvarnost inspirirao me je da čovjeka na neki
način postavim u naglašeno apsurdnu ali realnu poziciju.
Pod jednog od ponuđenih prostora obložio sam tepihom od umjetne
trave, simulirajući tako travnjak ili pašnjak. Visoko gore
u jednoj od niša skrio sam i mehanizam sa elektromotorom i
zvonom kakvog nose goveda.
Senzori koje sam postavio kod ulaza pokretali su ovaj mehanizam
svaki put kada bi neko ušao u prostoriju.
Instalacijom Vrt postavljam interaktivno nefunkcionalnu situaciju;
umjetni travnjak, surogat simulacija prirodnog eksterijera,
dolaskom promatrača I aktiviranjem zvona pretvara se u pašnjak
za zamišljena grla. Odgojeno u duhu poslušne skrušenosti,
interkontinentalno ljudsko krdo čuvaju dobro plaćeni medijski
eksperti. Beskrajne manipulativne poruke, zlouporaba i otimanje
prirodno definiranog vremena/prostora obilježavaju našu sadašnjost.
I dok promatramo svoj kućni oltar, fascinirano udubljeni u
tijek lažne povijesti, preostale slobodne prostore već transformiraju
u privatna igrališta s osamnaest rupa.
Dragica Čakić,
Artist now 2004:
Prakticirajući hipersimulaciju stvarnosti, Vanja Pagar uklapa
sliku i situaciju, razvijajući tako ironičnu, paradoksalnu
naraciju.
EMANCIPACIJA, SPLIT 2004
Vesna Božanić Serdar, Emancipacija, Slobodna Dalmacija 2004
U Galeriji Plavca splitski je umjetnik Vanja
Pagar izložio svoje aktove u tehnikama ulja i akrila na drvu
i platnu. Dio je to zajedničkog projekta s kontroverznim kapetanom
duge plovidbe i umjetnikom Zlatanom Dumanićem.
Pagarovi radovi i Dumanićevi tekstovi oblikovani u slike na
zidu, pod zajedničkim nazivnikom Emancipacija, daju kritiku
odnosa društva prema pojedincu, poglavito prema ženama.
Dumanić stoga u svojevrsnom manifestu 100 tisuća žena na
vrhu Mosora saziva u veljači plenum Antiliberalistickog fronta
žena. Muškarci su pokazali svoje, treba pustiti da žene vode
igru boljeg života u budućnosti, mišljenja su autori Emancipacije.
ODNOSI, SPLIT 1999
Sandi Vidulić, Odnosi, Slobodna Dalmacija 2000
Pagarovi Odnosi su meditativne kontemplacije
očišćene od individualnog pristupa do te mjere da likovni
dio posla nalikuje više na soboslikarsku djelatnost. Naime,
plohe su potpuno ravnomjerno zasićene koloritom, bez traga
poteza, a time i subjektivnosti. No, ako je subjektivnost
izbrisana iz poteza, nije iz boje. Odnosi, poput narančastog
"neba" i crnog "mora", ukazuju na oslobađanje
od vjernosti motivu prema sferama spiritualnih, ali i subjektivnih
asocijacija
ART GARDA, SPLIT 1992
Maja Poklepović, Art garda, Split 1992
Pagarovo slikarstvo pridobiva nas upravo
time što ne korespondira s objektivnom stvarnošću, već nas
ono pridobiva za sliku samu, mišljenu i stvorenu da otkrije
svoju unutrašnju snagu.
Vinko Srhoj,
Slobodna Dalmacija 1992:
Svijetlo i tamno, plošno i plastično, ljudsko i životinjsko,
kolorističko i tonsko ostvaruju ovdje jedinstvo suprotnosti
i pomirbu opreka u situaciji koja je misteriozno netransparentna
i tek djelomično čitljiva u evokativnim fragmentima koji taje
i zagonetaju svoje stvarnosno podrijetlo.
|
IZBOR
SAMOSTALNIH PROJEKATA:
2005. God bless the Internet, Zvonik Sv. Dujma, Split
2004. Cave canem, Podrumi Dioklecijanove palače, Split
2002. Naljepnice, Galerija Ghetto, Split
Promjena odnosa, Galerija SC, Zagreb, Galerija OK, Rijeka
2000. Dalmacija u mom oku, Galerija Galić, Split
1999. Odnosi, Podrumi Dioklecijanove palače, Split, Galerija
Otok, Dubrovnik
1992. Art Garda, Galerija Protiron, Split
IZBOR SKUPNIH
PROJEKATA:
2006. Splitska suvremena umjetnost nova generacija, GU Split,
HDLU Zagreb
2005. 18. Art annale, Galerija OK, Rijeka
Splitski Salon, akvarij Bačvice, Split
2004. FONA, MMC, Rijeka
Artist Now, podrumi Dioklecijanove palače, Split
2003. Splitski suvremeni umjetnici, galerija Matice Hrvatske,
Zagreb
2002. 15. Adria Art Annale, podrumi Dioklecijanove palače,
Split
2001. Metar kvadratni, Multimedijalni Centar, Split
2000. Free Space, performans, de Brouckere metro station,
Brussels, Belgija
1998. Protega, Gradska Galerija, Vrgorac
1994. Splitski salon, podrumi Dioklecijanove palače, Split
1993. Enjoy the vision, multimedijalna akcija, Galerija Loggia,
Split
1992. Splitski salon, Umjetnički Salon, Split
1991. Biennale malog formata, Umjetnički Salon, Split |
